Prirodne tehnike za poboljšanje pamćenja

Što je pamćenje?

Pamćenje je mentalna aktivnost kojom se prisjećamo informacija koje smo već iskusili ili naučili u prošlosti. To je složen sustav koji se temelji na mnogim moždanim procesima i ključni je dio našeg života. Ljudi puno toga nauče kroz život. Učimo govoriti, čitati, pisati, hodati, voziti bicikl, automobil, učimo strane jezike i razne druge stvari. I to pokazuje koliko su sjećanje i pamćenje važni dio našeg života, jer vjerojatno nitko od nas ne može zamisliti da bismo trebali učiti iste, najosnovnije stvari svaki dan.

Poznajemo nekoliko faza pamćenja

Prva je senzoričko pamćenja, to je neposredno, trenutno pamćenje, koje kraje nekoliko djelića sekunde. U Senzoričko pamćenje se zapisuju i pohranjuju osjetilni podražaji koje opažaju napa osjetila.

Drugi je kratkoročno pamćenje, u kojem se podaci pohranjuju sve dok su važni za izvršenje zadatka. Nakon izvršenja zadatka, zaboravljamo ove podatke. Primjer bi moglo biti ponavljanje telefonskog broja kojeg se sjećamo samo za vrijeme koje nam treba. U prosjeku se sjećamo po sedam jedinica odjednom. S godinama se naše kratkotrajno pamćenje skraćuje, što otežava obavljanje određenih zadataka.

Treća je dugoročno pamćenje. Iz kratkotrajnog pamćenja, ponavljanjem se informacije prenose u dugoročnu memoriju. Dugotrajno pamćenje podijeljeno je u tri skupine. To su epizodnično, semantičko i proceduralno pamćenje.

Epizodično pamćenje je sjećanje na prošle događaje koji su nam se dogodili i povezani su s određenim vremenom i mjestom. Semantičko pamćenje je memorija za podatke koji nisu vezani za prostor i vrijeme. To uključuje opće znanje o činjenicama, temama, događajima, na primjer, većini školskog znanja. Proceduralno pamćenje je s druge strane sjećanje na vještine koje smo naučili i pohranjuje znanje kako izvoditi određene procese, od kognitivnih do motoričkih vještina. To uključuje na pr. vožnja automobila, skijanje.

Pamćenje je stoga sposobnost pohrane i čuvanja informacija, preduvjet za nesmetan rad pamćenja je sposobnost učinkovite obrade informacija i sposobnost obraćanja pažnje. To je uvjet za funkcioniranje mnogih kognitivnih funkcija, a istodobno ovisi o funkcioniranju ostalih kognitivnih procesa. Nekoliko područja mozga odgovorno je za pamćenje, a najvažniji su hipokampus, amigdala i moždana kora. Hipokampus je moždana struktura koja je najvažnija u obradi informacija. Amigdala je područje u obliku badema smješteno uz hipokampus i odgovorno je za obradu emocija i pomaže nam utisnuti uspomene povezane s emocijama. Korteks velikog mozga ili moždani korteks je vanjski sloj mozga koji pohranjuje većinu dugoročne memorije u različitim područjima. Područje ovisi o tome kakve su nove informacije, jesmo li nešto čuli, vidjeli rješavamo li problem. U mozgu imamo posebna područja za govor, vid i sluh, pa je i memorija pohranjena u različitim područjima.

Kako se formira i održava pamćenje?

Formiranje i očuvanje pamćenja prolazi kroz tri procesa.

Prvi je korak primanje ili kodiranje podataka. Za što nam je potrebna usredotočena pažnja, jer nas u protivnom informacije prolaze, a mi ih ne prihvaćamo.

Druga faza je pohrana i konsolidacija. Kad primimo informacije u mozak, hipokampus šalje signal da ih pohrani u dugoročno pamćenje. Pohranjivanje ovih podataka lakše je ako je povezano s jačim emocionalnim odgovorom.

Treća faza je pronalaženje. Kada želimo dohvatiti podatke iz dugotrajne memorije, aktiviraju se iste neuronske veze kao u procesu spremanja informacija. Ako ove podatke koristimo više puta, također ćemo ih se lakše i brže prisjetiti iz memorije.

-30%

OK!Memory

dodatak prehrani

POBOLJŠAJTE KONCENTRACIJU I PAMĆENJE!

Cognivia formula™ klinički dokazano poboljšava kvalitetu pamćenja ¹
Prirodna mješavina aktivnih tvari za poboljšanje kognitivnih performansi ¹
Pomaže u održavanju memorije, koja opada s godinama ¹
Pomaže održati optimalnu koncentraciju i pamćenje tijekom posla ¹
Sprječava umor i isrpljenost ⁴
Učinkovito za mlađu i stariju generaciju ¹

150g | za 15 dana

Redovna cijena: 23,99 €

16,79 €

i uštedite 7,20 €

Zašto dolazi do zaborava?

Zaboravljanje je dobro u određenim slučajevima i kažemo da nam zaboravljanje nevažnih stvari omogućuje pamćenje važnih. Zamislite da možete zapamtiti sve nebitne informacije, kao što je svaki telefonski broj koji smo ikad upisali u svoj telefon.

Međutim, zaborav također predstavlja probleme. Takvi se problemi javljaju kada smo umorni, premoreni ili zamišljeni. Događa nam se da zaboravimo datume rođendana, imena, studenti također često zaborave stvari koje su naučili za ispit.

Smanjena memorija povezana je s godinama i drugim čimbenicima koji uzrokuju starenje moždanih stanica. To su uglavnom poremećaji mozga zbog nedostatka kisika, zračenja, toksina u okolini ili unosa štetnih tvari poput droga, alkohola i slično.

Svatko od nas već je naišao na pojedinačne “kvarove pamćenja”, ali ako se počnu javljati češće, to može biti znak da trebamo nešto poduzeti. U slučaju zaborava, mora se razlikovati između normalnog, starosnog i bolesnog zaborava.

Pokazalo se da se problemi s koncetracijom također povećavaju s godinama, smanjenjem brzine reakcije i kapaciteta kratkotrajnog pamćenja. Međutim, povećavaju se i problemi s opozivanjem informacija iz dugotrajnog pamćenja.

Što se tiče zaborava, obično govorimo o demenciji i Alzheimerovoj bolesti. Bolest se može ublažiti ili usporiti ranim otkrivanjem, lijekovima i prirodnim tehnikama.

Tehnike i načini održavanja dobrog pamćenja

Da li često zaboravljate, imate problema s prisjećanjem, teško držite koncentraciju? Za vas smo pripremili neke prirodne tehnike koje mogu poboljšati vaše pamćenje i tako olakšati svakodnevni život i učinkovitost na poslu ili tijekom učenja.

1. Trening za bolje pamćenje

Raznim vježbama treniranja pamćenja učinkovito ćemo održavati mentalnu fleksibilnost i lakše se prisjećati informacija iz svog pamćenja. Primjeri vježbi mogu biti nadopunjavanje poslovica ili narodne mudrosti, rješavanje križaljki, navođenje riječi vezanih uz određenu riječ, upisivanje slova koja nedostaju itd.

2. Redovita tjelesna aktivnost

Tjelesna aktivnost povećava opskrbu mozga kisikom i smanjuje rizik od bolesti koje mogu dovesti do gubitka pamćenja, poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Vježbe koje zahtijevaju veće motoričke sposobnosti mogu nam najviše pomoći, a šetnja ili trčanje u prirodi bit će dovoljne.

3. Spavanje

Dovoljno spavanja ključno je za učenje i održavanje dobrog pamćenja. Kada spavamo, povećava se i naša kreativnost i koncentracija, što je vrlo važno za pohranjivanje podataka u naše sjećanje. Preporučljivo je pridržavati se rasporeda spavanja gdje ustajemo i odlazimo u krevet svaki dan u isto vrijeme, čak i vikendom i praznicima.

4. Uravnotežena prehrana

Dobra i uravnotežena prehrana također je neophodna za dobro pamćenje. Iznad svega, važna je pravilna opskrba glukozom, koja je presudna za cirkulaciju mozga. Preporuča se jesti hranu bogatu nezasićenim masnim kiselinama omega-3, vitaminima C, A, E i D te mineralima i vlaknima. Prikladne su namirnice poput ribe, luka, tamnog povrća i bobičastog voća. Preporučljivo je izbjegavati pretjerani unos hrane, s visokim udjelom rafiniranog šećera, kao i smanjiti unos alkohola

5. Strategije kod učenja

Obrada informacija mora se prilagoditi osobinama i sposobnostima pojedinca. Tijekom učenja možemo se služiti raznim strategijama koje nam mogu pomoći u boljem pamćenju.

Dobra koncetracija.Važno je usredotočiti se samo na informacije koje se želimo sjetiti, a ne raditi više stvari istovremeno. Bolje je učiti u tišini, bez ometanja.

Uključivanje različitih osjetila. Informacije se mogu povezati s bojama, mirisima, okusima i na taj je način lakše pamtiti informacije.
Odabir pravog stila učenja. Kada pohranjujemo nove informacije, dobro je znati koja nam vrsta učenja najviše odgovara. Bez obzira radi li se o vizualnom ili slušnom tipu. Jedni lakše primaju informacije koje vide, drugi dok rađe čitaju, treći kroz najbolje pamte kroz slušanje.
Povezivanje podataka sa stvarima koje već znamo. Lakše ćemo se sjetiti nečega ako to povežemo sa stvarima koje su nam već u sjećanju.
Organiziranje informacija. Možemo si pomoći zapisujući podatke u bilješke, podsjetnike itd.
Asocijacija na rime ili šale. Kombiniranje novih informacija sa šalama ili stvaranjem rima može nam pomoći da upravo to pohranimo u svoje sjećanje.
Ponavljanje naučenog. Što više puta ponovimo naučenu stvar, to ćemo se lakše i brže prisjetiti sljedeći put.

6. Upotreba dodataka prehrani

Pamćenje se također može poboljšati uz pomoć dodataka prehrani poput vitamina B, C i E, folne kiseline itd.

Novost na slovenskom tržištu je napitak OK! Memory, proizvod koji klinički dokazano poboljšava pamćenje, kvalitetu pamćenja i dugoročno pamćenje u roku od 1 sata nakon upotrebe proizvoda. Također poboljšava naše kognitivne sposobnosti tijekom upotrebe proizvoda. Pomaže nam u održavanju mentalnih sposobnosti jer održava koncentraciju, pamćenje i pažnju.

OK! Memory sadrži Cognivio za koji je klinički dokazano da poboljšava kognitivne funkcije i radnu memoriju. Biljni je kognitivni pojačivač jer je mješavina esencijalnog ulja španjolske kadulje i njezinog lišća. Razvijen je posebno za ljude koji žele poboljšati koncentraciju i pamćenje na prirodan način uz pomoć bilja. Ima veliki dodatak vitaminima B skupine (B1, B2, B6, B12, folna kiselina), koji pridonose normalnoj živčanoj funkciji. Istodobno se dodaje vitamin C koji pomaže u zaštiti stanica i normalnom funkcioniranju živčanog sustava.

Ako i vi često zaboravite stvari, savjetujemo vam da u svoj svakodnevni život uvedete barem jednu od gore navedenih tehnika i promatrate kako će se vaše pamćenje početi poboljšavati. Tako vam nitko neće moći reći da imate sjećanje poput zlatne ribice.